Generalna skupština UN je 2007. donela odluku o proglašenju 15. septembra za Međunarodni dan demokratije, pozivajući sve članice, vladine i nevladine organizacije da ubuduće taj dan obelažavaju kao dan borbe za ostvarenje demokratskih ideala.
Demokratija je politička orijentacija koja favorizuje vladu naroda, odnosno izabranih predstavnika naroda. Demokratija je politički sistem baziran na mogućnosti da narod (građani) može da bira svoje predstavnike. Ovo — pravo na biranje predstavnika — osnovni je i suštinski koncept demokratije.
Demokratija se u Evropi razvila najpre u grčkim gradovima-državama kao direktna i neposredna demokratija. Moderna demokratija izrasla je najpre iz kalvinističkih ubeđenja 17. veka, posebno u Škotskoj, Engleskoj i Holandiji.
Rezolucija o proglašenju Međunarodnog dana demokratije usvojena je konsenzusom u Generalnoj skupštini UN-a. Tada je potvrđen stav da je “demokratija univerzalna vrednost, zasnovana na slobodnoj volji naroda da odrede svoj politički, ekonomski, kulturni i društveni sistem i u potpunosti učestvuju u svim aspektima života.