Bacanje hrane je postala globalna epidemija koja izaziva da preko 30% proizvedene hrane završi na svetskim deponijama, gde truli i raspada se, ispuštajući metan, jedan od najopasnijih gasova sa efektom staklene bašte.
Cilj obeležavanja ovog dana je da se do 2030. godine smanje velike količine otpada hrane na svetskom nivou. Bacanjem neupotrebljene hrane se troši i neverovatna količina resursa, energije i vode u procesima proizvodnje, pakovanja i transporta.
Gubitak hrane nastaje u proizvodnji, skladištenju, preradi, transportu i karakterističan je za zemlje u razvoju. Ambiciozni planovi smanjenja količina bačene hrane, zahtevaju usklađene napore kroz celi prehrambeni lanac. Stav i ponašanje krajnjeg kupca je takođe bitan faktor u borbi protiv bacanja hrane. Podizanje svesti i edukacija o ovoj temi uticala bi na smanjenje količine bačene hrane.
U tom smislu obeležavanje Međunarodnog dana svesti o gubitku i bacanju hrane, može značajno doprineti podizanju svesti o važnosti problema i njegovih mogućih rešenja na svim nivoima, te promovisati globalne napore i kolektivne akcije sa ciljem smanjenja bačene hrane.