Širom sveta 28. septembar se obeležava kao Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama. Pravo na dostupnost informacija smatra se jednim od osnovnih ljudskih prava u svim demokratskim zemljama i garantovano je svim relevantnim međunarodnim dokumentima koji propisuju osnovna ljudska prava.
Mnogi ne znaju da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 1946. usvojila jednu od svojih prvih rezolucija, koja kaže: “Pravo na informaciju je osnovno ljudsko pravo i merilo svih prava kojima su se Ujedinjene nacije posvetile”. Upravo su 28. septembra 2002. godine na sastanku u Sofiji (Bugarska), organizacije, članice Mreže predložile da 28. septembar bude nominovan kao Međunarodni dan slobode pristupa informacijama s ciljem simbolizovanja globalnog pokreta za promociju prava na pristup informacijama.
Pravo na slobodan pristup informacijama predstavlja osnovno pravo svakog građanina da od javnih institucija zahteva informacije od javnog značaja, odnosno sve informacije koje su u posedu javnih organa.
Ono predstavlja osnov demokratije, jer da biste učestvovali kao građanin u donošenju odluka, morate raspolagati informacijama. Na kraju krajeva, javne institucije, raspolažu sredstvima građana, donose odluke čije posedice trpe građani i pružaju usluge građanima, i građani moraju imati mehanizam putem kojeg će pratiti šta institucije rade.
U suštini garantovanje ovog prava građanima trebalo bi da im omogućava da vrše nadzor nad radom institucija, da saznaju na koji način se troše sredstva poreskih obveznika, da prate odluke koje se tiču građana i da omogući generalno transparentnost rada svih institucija. Ovo pravo ima svaki građanin koji može uputiti svim javnim institucijama, na svim nivoima, zahtev za bilo koju informaciju koja je u posedu tih institucija i one su dužne da u roku od 15 dana istu i dostave.
Tema ovogodišnje proslave je „Ne ostavljajući nikoga za sobom!“, sa misijom u kojoj je digitalna tehnologija neprocenjiv resurs.