Sa ciljem podizanja svesti, širenja informacija i znanja, ali i mobilisanja javnog mnjenja i fondova u korist globalne borbe protiv gladi širom sveta 16. oktobra se obeležava Međunarodni dan hrane, a oktobar je mesec pravilne ishrane.
Šta je zdrava hrana? Šta podrazumeva pravilna ishrana? Koja vrsta hranljivih materija je potrebna za jedno normalno funkcionisanje organizma? Samo su neka pitanja na koja odgovore daje diplomirani nutricionista Beogradskog univerziteta, Teodora Marinković.
„Pod pravilnom ishranom se podrazumeva unos hranljivih materija u vidu makronutrijenata, mikronutrijenata i vode. Pravilna ishrana sem što ima za cilj da našem organizmu svakodnevno daje energiju koja nam je potrebna za obavljanje različitih aktivnosti u toku dana i za rast, razvoj, održavanje funkcije organizma. Pravilna ishrana održava takođe zdravu telesnu masu kod čoveka, jača naš imuni sistem i samim tim naš organizam je u stanju da se izbori sa svim akutnim i hroničnim bolestima.”
Svake godine, glad ubija više ljudi od malarije, tuberkuloze i AIDS-a zajedno, a gojaznost dece je u porastu u svim regijama. Međutim kod nas je izraženiji problem sa gojaznošću zbog čega specijalista dečije hirurgije, doktor Dragan Perić savetuje:
„Svaka osoba treba da se kreće što više, da uzima ograničene obroke, više obroka dnevno i manja količina hrane i pre svega da nešto radi, da se bavi nekim sportom.“
Za dobro zdravlje, osim pravilne ishrane veoma je važna i fizička aktivnost, ali deci je potrebno dati slobodu da sami izaberu kojim će se sportom baviti kaže profesorka fizičkog vaspiranja u Prištinskoj gimnaziji, Dragana Karabasil.
„Dokazano je da fizička aktivnost pomaže u smanjenu stresa i depresije, znači rekreativci su zdravi i srećni ljudi. Ona povećava samopouzdanje i pomaže da se osećaju bolje u svojoj koži i u društvu. Istina je da deca vole sport, to nije sporno. Tokom godina postaje sporno, odnosno zagubljena sloboda izbora, tu dosta doprinose roditelji. Roditelji znaju da leče svoje komplekse, žele da im se dete bavi fudbalom, da bude Mesi, da se bavi tenisom da sutra bude Novak Đoković. Taj šestak ili sedmak ima pravo da se izjasni da više neće da se bavi nečim što je izabrao kao šestogodišnjak.“
Promovisanje pravilne ishrane i sporta koji je neophodan za zdrav način života, glavni su faktori prevencije hroničnih bolesti. A Međunarodni dan hrane je i prilika da se ukaže na značaj postizanja cilja održivog razvoja – bez gladnih do 2030. godine, ali i smanjenje gojaznosti.