Ozonski omotač je krhki sloj u Zemljinoj atmosferi bez kog bi naš život bio mnogo teži, a mi ga i pored toga svakog dana neumorno oštećujemo. Bez ozonskog omotača u atmosferi biljke ne bi mogle da žive i rastu od velike količine zračenja, kao ni plankton koji je glavni izvor hrane za mnoge okeanske životinje.
Na današnji dan 1987. godine potpisan je Montrealski protokol, sporazum o zaštiti i očuvanju ozonskog omotača. Upravo je zbog toga 16. septembar proglašen međunarodnim danom zaštite ozonskog omotača.
Na ovu temu pričali smo sa biologom Mirjanom Petković koja nam je objasnila šta je u stvari ozonski omotač:
„Ozonski omotač je deo Zemljine atmosfere koji sadrži visoku koncentraciju ozona. Nalazi se na visini od oko 10 do 15 km od Zemljine površine. Iako je količina Ozona u atmosferi relativno mala njegov značaj za život na Zemlji je ogroman.“
Ona nam je objasnila kako ga ljudi oštećuju:
„Najčešći uzroci oštećenja ozonskog omotača su emisije supstanci koje u različitim kombinacijama sadrže hemijske elemente hlor, fluor, brom, ugljenik i vodonik. Ove supstance imaju široku primenu kao rashladna sredstva u frižiderima, zamrzivačima i drugim rashladnim uređajima, klima uređajima i toplotnim pumpama, aerosol raspšivačima, sredstvima za stvaranje pene i sredstvima za čišćenje.“
Mirjana nam je objasnila i kako možemo zaštititi ozonski omotač od daljih oštećenja:
„Možemo ga zaštititi tako što ćemo izbaciti iz upotrebe supstance koje oštećuju ozonski omotač. Nakon što je potpisan Montrealski protokol 16. Septembra 1987., 200 zemalja se obavezalo da će smanjiti i na kraju zabraniti upotrebu supstanci koje oštećuju ozonski omotač.“
Ozonski omotač štiti sve nas, uzvratimo mu istom merom i zaštitimo mi njega.