Pročitajte intervju sa zamenicom ministra u Ministarstvu pravde gospođom Nitom Šaljom (Nita Shala).
Radio KFOR: Koliko je ozbiljna trenutna situacija u vezi sa nasiljem u porodici?
Zamenica ministra Šalja: Nažalost, nasilje u porodici i dalje predstavlja ozbiljnu brigu na Kosovu. Statistički podaci pokazuju da je situacija sa izolacijom zbog pandemije Kovida-19 dovela do povećanja slučajeva nasilja u porodici. Prošle godine je zabeležen porast slučajeva porodičnog nasilja u našoj zemlji od 8% i porast broja žrtava nasilja u porodici od 6%. Međutim, ispostavilo se da su žene nesrazmerno pogođene u poređenju sa muškarcima, jer čine 78% žrtava nasilja u porodici. Ovakav tip nasilja je verovatno najočiglednija manifestacija dubokih nejednakosti u raspodeli moći u našim društvima, kao i slabosti i ograničenja koja ih prate. U 4 od 5 slučajeva porodičnog nasilja ispostavi se da su žrtve žene. Kao rezultat toga, za bezbroj žena koje su doživele nasilje u porodici, njihov dom nije bio bezbedno mesto tokom perioda izolacije. Prisilna kohabitacija, gubitak ili rizik od gubitka posla, eskalacija stresa i strepnja zbog budućnosti doveli su do povećane porodične napetosti i pretvorili mnoge partnere u nasilnike i pogoršali već postojeće zlostavljanje. Takođe, vrlo je uznemirujuće to što velika većina slučajeva porodičnog nasilja ostaje u okviru onoga što kriminolozi nazivaju nejasnim brojem kriminalaca. Studije pokazuju da se u našem društvu institucionalne informacije o nasilju u porodici zasnivaju na samo 2% prijavljenih slučajeva, dok 98% slučajeva nasilja u porodici ostaju ledeni breg ispod površine i ne prijavljuju se, ne evidentiraju i ne čuvaju.
Radio KFOR: Prema važećem zakonskom okviru na Kosovu, nacionalni koordinator za borbu protiv nasilja u porodici (NCDC) je odgovoran i za koordinaciju, praćenje i izveštavanje o sprovođenju politika, aktivnosti i akcija predviđenih Nacionalnom strategijom za zaštitu od nasilja u porodici i Akcionim planom za pеriod od 2016. do 2020. godinе (NSPDVAP). Možete li ukratko opisati u kojoj meri ili procentu se ovaj zakon sprovodi (NCDC)?
Zamenica ministra Šalja: Naša vlada je prepoznala ozbiljnost nasilja u porodici, pokrenuvši pitanje rešavanja i sprečavanja nasilja u porodici, nasilja nad ženama i rodno zasnovanog nasilja, kao vladinog prioriteta. U svojstvu zamenice ministra pravde, imenovana sam za nacionalnog koordinatora za borbu protiv nasilja u porodici i u tom svojstvu okupila sam Međuministarsku radnu grupu za borbu protiv nasilja u porodici i zajednički smo se dogovorili o našim sastancima za koje je u skladu sa odlukom o osnivanju Nacionalne kancelarije koordinatora predviđeno da se održavaju najmanje dva puta godišnje sa Međuministarskom grupom, kao i na mesečnom nivou. Do sada smo imali četiri sastanka sa svim predstavnicima institucija odgovornih za borbu protiv nasilja u porodici, a na panel diskusijama razgovaramo, koordiniramo aktivnosti usmerene na sprečavanje, ali i odgovorno rešavanje slučajeva nasilja u porodici.
Radio KFOR: Većina stručnjaka se slaže da moramo učiniti više na sprečavanju nasilja u porodici. Kao nacionalni koordinator za nasilje u porodici, možete li nam reći šta je urađeno po ovom pitanju?
Zamenica ministra Šalja: Preduzeto je nekoliko radnji. Reaktiviranje Međuministarske grupe za borbu protiv nasilja u porodici koje sam ja kao nacionalni koordinator pokrenula, predstavlja dalji korak ka prevenciji i ispravnom i pravilnom rešavanju slučajeva nasilja u porodici. Na sastancima Međuministarske grupe za borbu protiv nasilja u porodici identifikovali smo konkretne izazove sa kojima se suočavaju specijalne institucije i pokušali smo da pružimo rešenja za takve probleme kroz diskusiju i dogovor o najprikladnijem rešenju. U okviru Ministarstva pravde imamo bazu podataka koja funkcioniše od 2019. godine i u kojoj šest institucija podnosi svoje izveštaje i imaju direktan kontakt sa žrtvama porodičnog nasilja, kao i podatke o takvim slučajevima. Zahvaljujući ovoj bazi podataka u mogućnosti smo da dobijemo informacije o trendovima nasilja u porodici i na osnovu tih podataka, mogla sam da predstavim statističke podatke o trendovima u pogledu nasilja u porodici. Već nekoliko meseci različite institucije nisu unosile podatke u tu bazu. Na sastancima Međuministarske grupe ukazala sam da je to problematično i predstavnici tih institucija su se obavezali da podstaknu svoje osoblje da izveštava o statistikama o kojima su dužni da izveštavaju u ovoj bazi podataka. Shodno tome, dok mi razgovaramo, svi ovi institucionalni akteri, u skladu sa sporazumom koji imaju sa Ministarstvom pravde, izveštavaju o slučajevima nasilja u porodici, što nam pomaže da što preciznije razumemo dubinu problema i da planiramo i preduzmemo dalje politike u borbi protiv ovog fenomena.
Radio KFOR: Koliko ste zadovoljni primarnim i sekundarnim zakonodavstvom, strategijama, programima i drugim aktivnostima za sprečavanje i borbu protiv nasilja u porodici?
Zamenica ministra Šalja: Praktično, ovogodišnji zakonodavni program predviđa izmenu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici. Dalje, planirali smo da izmenimo i unesemo ispravke u Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći koji ima za cilj identifikovanje posebnih kategorija žrtava nasilja u porodici i prepoznavanje mogućnosti dobijanja besplatne pravne pomoći, bez obzira da li su ispunjeni finansijski kriterijumi koji se traže važećim zakonom. Što se tiče Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, pokrenuta je inicijativa Odbora za ljudska prava (parlamentarni odbor) i dogovorili smo se sa predsedavajućim dotičnog parlamentarnog odbora da kao Ministarstvo pravde budemo maksimalno angažovani i blisko ćemo pomagati proces izmena ovog zakona, ali na upravljačkom timu Komiteta biće da pokrene napred pomenute promene. U zakonodavnom smislu, značajan pravni osnov je Istanbulska konvencija, a to je Konvencija Saveta Evrope čiji je cilj sprečavanje i borba protiv nasilja u porodici. U septembru prošle godine, naši poslanici su to izglasali i trenutno se smatra važećim zakonom kod nas. S druge strane, strategija za borbu protiv nasilja u porodici kao i akcioni plan istekli su u nekom obliku i više nisu efikasni jer su bili na snazi do 2020. Ministar pravde osnovao je Radnu grupu za nacrt nove strategije 2021/2026, to je radna grupa koju vodim ja kao nacionalni koordinator protiv nasilja u porodici i istovremeno kao zamenik. Ministar pravde i ja planiramo da odmah počnemo da radimo na izradi tačaka ove strategije, a zatim i na akcionom planu vezanom za ovu strategiju.
Radio KFOR: Da li mislite da je kosovsko zakonodavstvo dovoljno strogo u pristupu protiv porodičnog nasilja, posebno u kažnjavanju njegovih počinilaca i zaštiti žrtava?
Zamenica ministra Šalja: Naš krivični zakonik sadrži dva poglavlja u kojima seksualna krivična dela i krivična dela u porodici navodi kao posebna krivična dela. Postoje li nedostaci? Naravno da postoje! Činjenica da nasilje u porodici postoji kao posebna odredba u našem krivičnom zakoniku je veliko postignuće, ali moramo imati na umu da je to promena koja je stupila na snagu, zapravo promena koja je u krivični zakon ušla u junu od 2019. Štaviše, postoje nedostaci u pogledu utvrđivanja, definisanja emocionalnog, finansijskog nasilja i drugih oblika nasilja. S druge strane, radi se o sprovođenju od strane odgovornih institucija i praktično je povezano sa činjenicom koji zahtev podnosi tužilac koji ima slučaj nasilja u porodici na kaznu od strane suda i kako se sud izražava vezano za kaznu u slučaju izvršioca. Kao što smo videli, bilo je slučajeva kada je sud, iako su počinioci potvrđeni, slabo kažnjavao takve osobe. O tome se raspravljalo i u Međuministarskoj grupi, koju ja koordiniram. Cilj je bio da podsetimo naše tužioce i sudije na nivo stvarnih problema, dubinu problema i potrebu izricanja težih kazni u slučajevima kada se smatra takvim. U svakom slučaju, mislim da se bez bilo kakve oštre kazne u našem društvu pristup nasilju u porodici neće promeniti. Moramo da promenimo percepciju žena u našem društvu i percepciju muškaraca i atribute koje znamo o muškarcima, u poređenju sa ženama u našem društvu.
Zbog toga je neophodno podići svest javnosti o nasilju u porodici. Ako pogledamo neke studije koje su rađene na Kosovu, rezultiralo je time da 30% žena prihvata i smatra prihvatljivim da ih kritikuju i da se vrši nasilje nad njima, ako ne kuvaju jelo prema željama supruga. To je nešto što u stvari treba da se promeni, to je način razmišljanja koji nužno treba da se promeni, štaviše, započinje od majke, načina na koji govori, načina na koji komunicira sa svojom decom, načina na koji se odnosi prema svom sinu i ćerki. Ona ne bi trebalo da prepoznaje dodatne atribute dečaka zbog njegovog pola, a takođe ne bi trebalo da prepoznaje dodatne poslove devojčici samo zbog njenog pola.
Radio KFOR: Kosovska policija, Tužilaštvo, Kancelarija za zaštitu i pomoć žrtvama, skloništa, Centri za socijalni rad, obrazovne institucije, samo su neki od mnogih aktera na Kosovu, odgovornih za rešavanje nasilja u porodici. Koliko često se ove zainteresovane strane sastaju kako bi svom osoblju pružile stručnu obuku o nasilju u porodici?
Zamenica ministra Šalja: Kao nacionalni koordinator, odvojeno sam se sastala sa predstavnicima i šefovima dotičnih institucija, institucija koje ste vrlo dobro naveli. U isto vreme, sve ove institucije su predstavljene u međuministarskoj grupi protiv nasilja u porodici sa kojom imamo redovne sastanke na mesečnom nivou. Jedno što izuzetno cenim je što sam dobila podršku i garancije od šefova ovih odgovornih institucija i oni se na najpravedniji način bave nasiljem u porodici. U pogledu saradnje sa Kosovskom policijom, imamo veoma dobru saradnju i oni sprovode obuku; njihovi predstavnici su tako nešto potvrdili na sastancima Međuministarske grupe; potvrdile su je i druge institucije. Izuzetno cenim što imaju vrlo brzu reakciju u vezi sa bilo kojom vrstom opcije koja se može smatrati razumnom da pruži rešenje za fenomen nasilja u porodici i mislim da će takav pristup zaista uticati, imati uticaja na ublažavanje ovog fenomena.
Radio KFOR: Da li je pandemija Covid-19 uticala na učestalost i težinu slučajeva nasilja u porodici na Kosovu? Ako je ovaj uticaj negativan, koliko je preokrenuo proces prevencije i smanjenja? Nadamo li se uopšte da ćemo iskorijeniti porodično nasilje među nama?
Zamenica ministra Šalja: Problematična stvar sa pandemijom bila je upravo činjenica da su žrtve porodičnog nasilja živele u istom okruženju sa počiniocem. U međuvremenu, za sve nas dom je bio sigurno mesto od pandemije, ali za žrtve porodičnog nasilja nije, pa ako globalno gledamo izveštaje, razumemo rastući trend u pogledu nasilja u porodici tokom perioda izolacije. Zapravo, vrlo zanimljiv izveštaj UNFPA-e kaže da su se zbog zaključavanja u periodu pandemije slučajevi porodičnog nasilja povećali za 20% u celom svetu i ovaj izveštaj daje dalju analizu koja definiše koliko se ovaj trend povećava u zavisnosti od broja meseci trajanja zaključavanja. Što je duži period zaključavanja, to je veći broj prijavljenih slučajeva nasilja u porodici, i do 40% u slučajevima kada je zaključavanje trajalo 18 meseci.
Radio KFOR: Škole mogu i treba da budu veoma aktivne u sprečavanju nasilja u porodici. Da li postoji plan da se nasilje u porodici uvrsti kao stalni predmet u naše školske programe, posebno u srednjoškolske programe?
Zamenica ministra Šalja: Zapravo, na sastanku Međuministarske grupe protiv nasilja u porodici, predstavnik Ministarstva prosvete, koji je ujedno i zamenik ministra prosvete, rekao nam je i potvrdio da su ovu temu uključili kao aktivnost u okviru Ministarstva prosvete, odnosno pitanje nasilja u porodici u slučajevima koje prijavljuju deca, za koje se veruje da se rade kroz rad u školama. Imam utisak da se preduzimaju aktivnosti ili ćemo ih videti da se materijalizuju kao takve da podstaknu decu da prijave nasilje u svojim porodicama, jer su deca nužno pogođena nasiljem u porodici, a deca su često i žrtve porodičnog nasilja i dobar posao koji se može uraditi u njihovoj identifikaciji se takođe vrši preko nastavnika, koji bi trebali biti pažljiviji da utvrde da li je dete po svoj prilici žrtva porodičnog nasilja.
Radio KFOR: Koja bi bila vaša poruka slušaocima Radija K4?
Zamenica ministra Šalja: Mislim da svako od nas mora biti naučen da shvati da moramo poštovati dostojanstvo svih i kad govorim o dostojanstvu, zaista mislim da svakoga znate i prihvatate takvog kakav jeste, bez pokušaja da ga promenite, bez pokušaja da nešto izmenite ili bez pokušaja da se to nešto prilagodi sa vašom percepcijom određenog problema ili percepcijom života uopšte. Onog trenutka kada naučimo da poštujemo dostojanstvo svih, mislim da ćemo imati manje sukoba u našem društvu, međusobnih sukoba, ali i širih sukoba van dotične zajednice, štaviše, imaćemo još manje nasilja, manje napetosti u našem društvu.