Svake godine 1,25 miliona ljudi pogine u saobraćajnim nezgodama na putevima, a između 20 i 50 miliona biva lakše ili teže povređeno. Povrede u saobraćaju predstavljaju vodeći uzrok smrti dece i mladih uzrasta 5-29 godina.
Podaci Svetske zdravstvene organizacije ukazuju da je prevelika ili neprilagođena brzina osnovni uzročnik skoro svakog trećeg smrtnog ishoda u saobraćajnim nezgodama širom sveta. U Evropi gotovo 50% poginulih čine ranjivi učesnici u saobraćaju – pešaci, biciklisti ili motociklisti.
Brojne studije ukazuju da se u proseku 40-50% vozača ne pridržava propisanih ograničenja brzine. Vozači muškog pola, mladi vozači ili oni pod uticajem alkohola češće učestvuju u saobraćajnim nezgodama izazvanim neodgovarajućom brzinom.
Potrebni su veliki napori na nacionalnom nivou kako bi se zaštitili svi učesnici u saobraćaju, a iskustva zemalja koje su smanjile broj poginulih u saobraćaju ukazuju da je upravo rešavanje problema prekomerne ili neprilagođene brzine jedna od ključnih stvari u poboljšanju bezbednosti saobraćaja na putevima.
Mere za regulisanje brzine koje su se pokazale efikasnim uključuju:
- izgradnju ili modifikaciju puteva sa merama smirivanja saobraćaja, kao što su kružni tokovi, ležeći policajci i druge slične prepreke;
- uspostavljanje ograničenja brzine koje odgovaraju nameni svakog puta;
- sprovođenje ograničenja brzine manuelnom ili automatskom kontrolom;
- ugradnju novih tehnologija u vozila, kao što su sistem inteligentne regulacije brzine (ISA) ili automatski sistemi naglog kočenja;
- podizanje svesti javnosti o opasnostima od brzine.