Veganizam, za razliku od vegetarijanstva predstavlja etički stav u kome se objedinjuju nekonzumiranje proizvoda životinjskog porekla i filozofije ukidanja bilo koje vrste eksploatacije životinja u svrhu ljudske ishrane, upotrebe životinjskog krzna i kože kao materijala za odevanje.
Najčešći problem sa kojim se suočavaju sledbenici veganizma kada je ishrana u pitanju, jesu nedostaci određenih minerala poput gvožđa i cinka, ali i omega-3 masnih kiselina, smatra nutricionista Selma Redžepagić.
„Veganska ishrana se strogo zasniva samo na biljnoj ishrani, koja uključuje voće, povrće, žitarice, orašaste plodove, semenke, mahunarki, biljne sireve, a iz ishrane se u potpunosti isključuju mlečni proizvodi, jaja i med. Vegani spadaju u rizičnu grupu ljudi koji mogu razviti nedostatak vitamina B12, koji ukoliko se ne tretira, može dovesti do ozbiljne anemije, ali i dugotrajnih neuroloških problema, pa se vitamini i minerali moraju svakodnevno suplementirati. Takođe, kako su belančevine životinjskog porekla isključene iz ovakve vrste ishrane, jako je važno da primenom ove ishrane vodimo računa da unosimo kompletne proteine u svakodnevnu ishranu.”
Ovaj praznik je još 1994. godine ustanovio Luis Volis, koji se tada nalazio na čelu Veganskog udruženja Velike Britanije. Od tada se ovaj dan slavi širom sveta.
