Svakog 4. marta, obeležavamo Svetski dan gojaznosti s ciljem podizanja svesti o uzrocima i promocije praktičnih rešenja za okončanje pandemije gojaznosti.
Brza hrana, upotreba visoko kalorične hrane, kao što su masti, ugljeni hidrati i upotreba te hrane u prevelikim količinama dovodi do bolesti današnjice – gojaznosti, objašnjava doktorka Milica Kapetanović.
“Gojaznost je bolest koja najčešće nastaje kao posledica unošenja veće količine hranljivih materija zbog čega dolazi do prekomernog taloženja masnog tkiva u organizmu. Gojaznost je širom sveta u stalnom porastu i zato se svrstava među vodeće bolesti savremene civilizacije, a uzroci za to su pre svega način ishrane, fizička neaktivnost, genetska predispozicija, endokrini, socijalni i mnogi drugi.”
Prevencija je veoma važna, savetuje doktorka Kapetanović.
“Prevencija u lečenju gojaznosti se zapravo odnosi na sprečavanje nastanka bolesti, što podrazumeva edukaciju stanovništva o zdravom načinu života, pravilnoj ishrani, fizičkoj aktivnosti uz redukciju telesne mase, kao i smanjenju učestalosti gojaznosti dece, omladine i starijih osoba, jer su nažalost komplikacije gojaznosti višestruke (kardiovaskularna oboljenja, metabolički poremećaji i drugo ).”
Gojaznost nije samo problem estetske prirode, već je uzrok i mnogih zdravstvenih tegoba sa kojima se ljudi suočavaju.
Tema Svetskog dana gojaznosti za ovu godinu je “Promena perspektive: Hajde da razgovaramo o gojaznosti.”