Radio KFOR: Da li je Kosovo još uvek kontaminirano minama i eksplozivom?
Ciprian Andrica: Kao i u bilo kom delu sveta koji se suočio sa oružanim sukobima, nažalost da, Kosovo je još uvek kontaminirano minama i drugim eksplozivnim sredstvima. Od 1999. godine prijavljeno je i evidentirano više od 4520 lokacija koje sadrže mine ili neeksplodirana eksplozivna sredstva kao granate, bombe ili podmuniciju za kasetne bombe, lokacije koje su generalno definisane kao opasna područja. Odmah po okončanju sukoba, pod koordinacionim i ovlašćenjem Ujedinjenih nacija, pokrenut je proces čišćenja. Dakle, društveni i ekonomski uticaj prisustva mina i ostataka eksploziva je dramatično smanjen. Danas se suočavamo sa pretnjom od preostalih 75 opasnih područja koja još uvek ugorožavaju bezbednost ljudi u nekim specifičnim oblastima na Kosovu.
Radio KFOR: Gde se nalaze opasna mesta, gde ljudi treba da budu oprezniji?
Ciprian Andrica: Najkontaminiraniji regioni su oni koji se nalaze u blizini zapadne granice Kosova sa Albanijom i Crnom Gorom, a zatim na jugoistočnoj granici sa Severnom Makedonijom. Tamo se i dalje nalazi kombinacija mina i drugih eksplozivnih sredstava iz perioda rata. Na severu Kosova neeksplodirana ubojna sredstva, poput podmunicije, i dalje su pretnja po bezbednost ljudi.
Radio KFOR: Koji relevantni akteri obavljaju deminiranje na Kosovu? Da li postoji odgovarajući nivo koordinacije i saradnje među njima?
Ciprian Andrica: KFOR je u bliskoj saradnji i uz međunarodno prisustvo uspeo da izgradi hitni EOD odgovor na Kosovu. Istovremeno, KFOR je aktivan deo kosovskog EOD sistema reagovanja. Zatim, Kosovski centar za uklanjanje mina profesionalno vrši ovlašćenje za uklanjanje mina nad institucijama u vladinim i nevladinim strukturama za razminiranje na Kosovu. Za poslednju sezonu deminiranja – 2021, mora se priznati važan doprinos razminiranju koji su dale Kosovske bezbednosne organizacije, HALO trust i deminerski timovi Norveške narodne pomoći. Mora se napomenuti da je zbog značajne podrške donatorskih zemalja, od 2017. godine HALO Trust udvostručio svoje kapacitete koji sada rade sa deset deminerskih timova na Kosovu, dok je Norveška narodna pomoć radila 2021. sa devet timova. Istovremeno, svi napori i akcije deminerskih organizacija efikasno su planirani i koordinirani od strane Kosovskog centra za uklanjanje mina. Ovim naporima, KFOR pruža razmenu informacija i tehničku pomoć kao dodatnu vrednost.
Radio KFOR: Kakva je uloga različitih institucija poput Kosovskih bezbednosnih organizacija i KFOR-a u odnosu na smanjenje eksplozivne pretnje na Kosovu?
Ciprian Andrica: KFOR je, u bliskoj saradnji i uz međunarodno prisustvo, uspeo da izgradi kapacitete za deminiranje i EOD u okviru Kosovskih bezbednosnih organizacija. Istovremeno, KFOR je aktivan deo kosovskog EOD sistema reagovanja. To znači da, ako pozovete policiju na 192 ili 112 da prijavite eventualno prisustvo eksplozivne naprave, tim za EOD iz Kosovskih bezbednosnih organizacija ili KFOR-a će reagovati na taj poziv. Praktično, Kosovska policija sa svojim lokalnim ili najbližim službenicima će obezbediti lokaciju, a zatim policijski odred za bombe može da interveniše. Ako je sumnjivi predmet eksplozivni ostatak, onda će se u rešavanje incidenta uključiti i druge bezbednosne organizacije. KFOR EOD tim je spreman da podrži sve njih.
Radio KFOR: Blizu je početak nove sezone humanitarnog deminiranja, koja su bila glavna dostignuća u protekloj sezoni deminiranja 2021?
Ciprian Andrica: Tokom 2021. godine na operacije humanitarnog deminiranja uticala je pandemija COVID-19, ali aktivnost nije obustavljena, već je sprovode sve angažovane deminerske organizacije. Očišćena je ukupna površina od više od 3 miliona kvadratnih metara, a otkriveno je i deponovano 851 eksplozivno sredstvo. Ovo su rezultati zajedničkih napora koji su izvršili timovi za deminiranje i EOD, Halo Trust i Norvegian People’s Aid uz tehničku pomoć KFOR-a.
Intervju sa šefom Uprave za eksplozivne materije (ETM) KFOR JENG Ciprianom Andicom.