Jezici, s njihovim složenim implikacijama na identitet, komunikaciju, društvenu integraciju, obrazovanje i razvoj, su od strateškog značaja za ljude i planetu. Ipak, zbog globalnih procesa, oni su sve ugroženiji ili potpuno nestaju.
Kada jezici izblede, nastaje i bogata tapiserija u svetu o kulturnoj raznolikosti. Takođe se gube mogućnosti, tradicije, pamćenje, jedinstveni načini razmišljanja i izražavanja – vredni resursi za obezbeđivanje bolje budućnosti.
Najmanje 43 odsto od oko 6000 jezika u svetu je ugroženo. Samo nekoliko stotina jezika zaista je dobilo mesto u obrazovnim sistemima i javnim domenima, a manje od stotinu se koristi u digitalnom svetu.
Svake dve nedelje po jedan jezik nestaje uzimajući sa sobom celokupno kulturno i intelektualno nasleđe.
Globalno 40 odsto populacije nema pristup obrazovanju na jeziku koji govore ili razumeju. Ipak, napredak je postignut u višejezičnom obrazovanju zasnovanom na maternjem jeziku sa sve većim razumevanjem njegove važnosti, naročito u ranom školovanju, i većom posvećenošću njegovom razvoju u javnom životu.
Jezici su najmoćniji instrumenti očuvanja i razvoja naše materijalne i nematerijalne baštine. Svi potezi ka promociji širenja maternjeg jezika služiće ne samo podsticanju jezičke raznolikosti i višejezične edukacije, već i razvoju punije svesti o jezičkim i kulturnim tradicijama širom sveta i nadahnjivanju solidarnosti zasnovanoj na razumevanju, toleranciji i dijalogu.
Višejezična i multikulturna društva postoje kroz svoje jezike koji na održiv način prenose i čuvaju tradicionalna znanja i kulture.
Međunarodni dan maternjeg jezika obeležava se svake godine od februara 2000. godine radi promocije jezičke i kulturne raznolikosti i višejezičnosti.